Vrijedni kroatološki ogledi Milana Bošnjaka o inozemnoj Croatici

U povodu manifestacije Mjesec hrvatske knjige, dvije su Matice – Matica hrvatska i Hrvatska matica iseljenika, promovirale Bošnjakovo dvoknjižje koje otkriva osebujno sociokulturno blago naše dijaspore…

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 14. listopada  predstavljene su dvije knjige ogleda o književnom i kulturnom stvaralaštvu te društvenom životu Hrvata izvan Lijepe Naše autora dr. sc. Milana Bošnjaka pod naslovom „Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske“ i „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“. Objavile su ih Matica hrvatska i Hrvatska matica iseljenika.

Dobrodošlicu brojnoj nazočnoj publici uputio je uime domaćina dr. sc. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika čestitajući autoru na ustrajnom i temeljitom opisu presjeka aktualnog kulturnog i društvenog stvaralaštva Hrvata izvan domovine.

Prigodnim govorom uvodno se obratio predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić kazavši među ostalim: „Hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske ili u iseljenoj hrvatskoj konstitutivni je dio identiteta hrvatskoga naroda. Zato mi je jako drago da se susrećemo s Hrvatskom maticom iseljenika, Središnjim državnim uredom i drugima, jer posla je puno i ne smijemo rasipati snage, nego ih trebamo udružiti da bismo taj konstitutivni čimbenik našeg suvremenog identiteta podastrli kako ovdje hrvatskog javnosti tako koliko god je to moguće i onoj inozemnoj osobito kada je riječ o Hrvatima u inozemstvu. Bez toga, nećemo imati svoj cjeloviti suvremeni nacionalni identitet.“

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, uz čestitke autoru, naglasio je „kako će ove dvije knjige koje progovaraju o političkim bilateralnim aktivnostima i temama ali i o životu, umjetnosti, kulturi i svemu onome što Hrvati izvan Republike Hrvatske njeguju tamo gdje žive dakle svim vrijednostima po kojima se prepoznaju kao pripadnici hrvatskoga naroda biti vrijedan doprinos boljem statusu i položaju hrvatske nacionalne manjine ali i prije svega očuvati hrvatski nacionalni identitet, dakle sve ono što je važno kako bi Hrvati izvan Republike Hrvatske mogli doista sačuvati vrijednosti, kako bi ih mogli prepoznavati po njima, i kako bi to bilo usmjereno na dobrobit i boljitak svega onog što ih okružuje.“ 

O knjigama su u nastavku govorili, osim autora Bošnjaka, recenzenti prof. dr. sc. Sanja Vulić i prof. dr. sc. Željko Holjevac te urednici dr. sc. Luka Šeput (MH) i mr. sc. Vesna Kukavica (HMI). 

Riječ je o dvije zasebne zbirke domišljatih eseja, koje zajedno opsežu više od 400 stranica nevelika formata kojima autor Milan Bošnjak kritički propituje suvremenu interkulturalnu dionicu hrvatske dijaspore – kako u prekooceanskim odredištima tako i u bližem europskome susjedstvu.

Prva knjiga usredotočena je na recentno književno stvaralaštvo iseljeništva, uključujući i prevodilačke pothvate pisaca hrvatskih korijena, promišljeno zahvaćajući naše rasuto filološko blago. Druga predstavljena knjiga pak proizlazi iz autorovih neposrednih uvida u društvene, političke, obrazovne i kulturne prilike hrvatske nacionalne manjine u dvanaest zemalja srednje i jugoistočne Europe. U njoj autor donosi inventivan pokušaj konceptualnog određenja te manjine u razdoblju nakon demokratskih preobrazbi u Europi (1989.), koje su otvorile posve nove perspektive za sve narode ovoga dijela Staroga kontinenta.

Prigodni glazbeni program na Bošnjakovoj svečanosti, koju su dvije Matice ciljano zajednički priredile u povodu manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, izvela je solistica Nika Pastuović, a promociju je znalački moderirala Ivana Perkovac s Međunarodnog programa Glasa hrvatske HRT-a.

Po riječima recenzentice Sanje Vulić, među koricama knjige „Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske“ sabrana su autorova višegodišnja kroatološka propitivanja kao i prikazi djela postmoderne hrvatske beletristike nastale u posljednjih tridesetak godina u hrvatskim manjinskim zajednicama i iseljeništvu. Autor Bošnjak nedvojbeno obogaćuje korpus hrvatske književnosti, uključujući i ona književna djela napisana na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku koja su napisali pisci hrvatskog podrijetla, a koja, osim same korjenike spisatelja, u hrvatsku književnost ugrađuju teme i motive koji se odnose na Hrvatsku i hrvatski narod.

„Nepristrane i na konkretnim činjenicama utemeljene analize u ovoj knjizi omogućuju čitateljima upoznavanje s velikim brojem novih autora i njihovih djela, s estetskom vrijednošću tih djela i njihovim više ili manje uspjelim uključivanjima u suvremene trendove književnih sredina u kojima žive i modernoga svijeta općenito.“

Interkulturalna je sposobnost u Bošnjakovim esejima izgleda važnija od jezične – kada se govori o „preživljavanju i literarnom stvaralaštvu“ u drugoj kulturi, odnosno o prihvaćenosti hrvatskih ljudi u pokretu u domicilnom višejezičnom i višekulturnom društvu, zamijetili su urednici Bošnjakova dvoknjižja kroatist Luka Šeput i teoretičarka migrantske književnosti Vesna Kukavica, čestitavši autoru na uspjelim i stilski dotjeranim kroatološkim ogledima.

Građa knjige „Hrvatska nacionalna manjina – status i perspektiva“ po riječima recenzenta Željka Holjevca temeljito obrađuje u osam eseja današnje pozitivne kulturne, obrazovne i znanstvene prakse među hrvatskom nacionalnom manjinom. Pripadnici hrvatske manjine, čija ukupna brojnost u 12 europskih država doseže oko četvrt milijuna osoba, žive u slijedećim zemljama: Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija.  Knjiga opseže 228 stranica i bogato je ilustrirana te  opremljena pouzdanim znanstvenim aparatom koji sadrži, osim sažetaka na hrvatskom i engleskom jeziku, izabranu  literaturu, odabrane predmetne međunarodno-pravne dokumente s manjinskom tematikom i ostala usporedbena vrela  te Popis institucija i udruga hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kojih ima više od 220 raznih organizacija. „Članci, eseji, studije, prezentacije, izlaganja, govori i intervjui,  objedinjeni u ovom djelu Milana Bošnjaka o statusu i perspektivi hrvatske manjine u europskome susjedstvu, ukazuju na razgranatu institucionalnu suradnju Republike Hrvatske s hrvatskom manjinom u okolnim zemljama. S druge strane, prilozi uvršteni u ovu knjigu posreduju zanimljive uvide u značaj koji imaju hrvatske manjinske zajednice u spomenutih 12 europskih zemalja kao mostovi između država, društava i kultura u polivalentnom europskom okruženju. Povezujući razvoj raznih oblika djelovanja s bogatim i raznovrsnim manjinskim iskustvima na koncepcijski osmišljen i komunikativan način, autor omogućava bolju procjenu postojećeg modela aktivnosti i doprinosi prepoznatljivosti razvoja optimalne participacije hrvatskih manjinskih perspektiva u mozaiku suvremenih europskih izazova“, zaključio je recenzent Željko Holjevac.

U Bošnjakovoj knjizi prvi su put u nas na jednome mjestu opisane prednosti i mane aktualnih modela manjinske regulative u odnosu na dva bitna multilateralna ugovora Vijeća Europe kakvi su  Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992) te Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina (1994.) – kako u 12 europskih zemalja gdje živi hrvatska manjinska zajednica tako i u modelu manjinske zastupljenosti koji primjenjuje Republika  Hrvatska za predstavnike 22 manjine koje žive na njezinu državnome teritoriju. Kuriozitet je što autor Bošnjak uspijeva s vremenske okomice od pola tisućljeća skicirati složenost i društveno-povijesnu uvjetovanost etnokulturnih zajednica naše korjenike označenih pojmom nacionalne manjine te ukazati na mjestimičan izostanak njezine šire prihvaćene manjinske zbilje u društvenoj praksi domicilnih sredina srednje i jugoistočne Europe. Usto, Bošnjak je zamijetio vrlo korisno djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za  zaštitu nacionalne manjine/nacionalnih manjina, izdvojivši uzorne prakse i to između Hrvatske i Mađarske, uz prvoklasno manjinsko zakonodavstvo koje se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.

U završnici svečane promocije autor Milan Bošnjak, nadahnutim je riječima zahvalio nakladnicima – Matici hrvatskoj i Hrvatskoj matici iseljenika – što su prepoznale zrelost njegovih interpretacija kulturnog i društvenog te napose književnog života Hrvata izvan Lijepe Naše. Učinak tih interpretacija, drži Bošnjak, mogao bi pomoći svima nama iz akademske zajednice da u budućnosti razvijamo što bolje institucionalne interkulturalne modele, koji će jačati suvremeno hrvatsko kulturno zajedništvo na globalnoj razini. „Mislim da je koncept, paradigma, model hrvatskoga globalnoga zajedništva, jedini održivi koncept razvoja hrvatskoga naroda, hrvatske nacije, hrvatske države u 21. stoljeću. I to je nešto što nije invazivno, agresivno, što ne propituje nikoga, ali što isto tako ne postavlja granice onoga tko želi pristupiti onome što globalno hrvatsko zajedništvo jest. Na svima nama je, na način na koji to možemo, da mu doprinosimo i da ga razvijamo.“ – kazao je Bošnjak.

Svečanosti su prisustvovali brojni uglednici iz javnog života, među kojima su bili: Jasna Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora; Ivan Gugan, predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine i predsjednik Hrvatske državne samouprave iz Mađarske; ravnateljica I. Uprave za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Terezija Gras; Milan Kovač, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika; Mirjana Piskulić, ispred Ministarstva kulture i medija; ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković; dr. sc. Vesna Golubović ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dopredsjednica Društva hrvatskih književnika za međunarodnu suradnju i prevoditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić;   Marija Žebec, ispred ravnateljstva Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; akademkinja dr. sc. Jasna Čapo iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, bivši ravnatelji Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo, Nikola Jelinčić i Marin Knezović te brojni drugi predstavnici političkih i kulturnih institucija i udruga.

Tekst: Snježana Radoš   /   Foto: Jurica Galoić