BEČ
WIEN

Vlašće Hrvatsko kulturno društvo za Beč

Jur krajem 19. stoljeća se je počelo pojačano naseljavanje Hrvatov iz zapadne Ugarske u Beču, u glavnom gradu monarhije. Pred svim iz današnjega sjevernoga Gradišća su ljudi išli u velegrad, da bi onde našli djelatno mjesto. Divojke su htile služiti kod bogatih familijov, mladići su djelali u fabrika ili po gradilišći. Pojedini su išli i u više škole.

Pravoda to nisu bili prvi Hrvati, ki su se naselili. Jur za vrime doseljenja Gradišćanskih Hrvatov pred skoro 500 ljeti je bio jedan dio današnjega Beča naseljen s Hrvati. Poznati „Spittelberg”, dio 7. bečanskoga kotara, je bio onda selo pred zidinami Beča i se je zvao „Krabattendörfl”.

Velik broj Gradišćanskih Hrvatov je došlo po priključenju Gradišća k Austriji u Beč. Mlada zemlja Gradišće nije imala urbanih centrov, nego samo mala sela. Za djelače i tobrače nije bilo posla u Gradišću tako da su išli „trbuhom za kruhom”.

Jur relativno rano su se našli angažirani Hrvati iz Gradišća u Beču i su jur 1922. ljeta stvorili svoje hrvatsko društvo. Prvi funkcionari su bili Hrvati, ki su se zalagali za priključenje k Austriji i ki su morali zbog toga ostaviti zapadnu Ugarsku. Hrvatsko društvo u Beču je ali stoprv 1934. ljeta oficijelno registrirano.

Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču

Najveći dio Gradišćanskih Hrvatov je kanio i u Beču gajiti hrvatski materinski jezik i veze k domaćemu Gradišću. Zbog toga su si stvorili odgovarajuće strukture u vlašćem kulturnom društvu. Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču (HGKD) danas opskrbljava sve generacije Gradišćanskih Hrvatov u Beču. Unutar društva djeluje šest sekcijov.

Športska sekcija se natica pod imenom „SC Gradišće” u bečanskoj nogometnoj ligi, školska sekcija organizira privatno hrvatsko podučavanje za dicu i mladinu, a i hrvatsku dičju folklornu grupu „Piplići”, medijska sekcija izdava časopis Gradišćanskih Hrvatov u Beču „PUT”, sekcija „Viverica” pelja cjelodnevnu dvojezičnu dičju grupu/čuvarnicu, zbor „Otvorena srca” okuplja prijatelje lipoga zbornoga jačenja, a „Klub seniorov” se skrbi za potriboće starije generacije.

Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču kani povezati Gradišćanske Hrvate iz svih regijov, bar odakle su došli u Beč. Zbog toga društvo organizira i čuda vjerskih, kulturnih i zabavnih priredbov, kao na primjer Gala-bal Gradišćanskih Hrvatov u Beču, Hrvatske kulturne dane, Kušanje hrvatskih vin i različne svetačnosti u crikvenom ljetu.

Gradišćanski Hrvati u Beču imaju i redovite misečne maše, za ke je Željezanska biškupija imenovala patera Augustina Blazovića kao odgovornoga dušobrižnika.

Hrvatski akademski klub

Kad je po Drugom svitskom boju došlo sve već mladih študentov iz Gradišća u Beč, su se i hrvatski študenti organizirali u posebnom društvu, i to 1948. ljeta u Hrvatskom akademskom klubu (HAK). Klub je poseban most med Gradišćem i Bečom. Tipični aktivni člani su se rodili u Gradišću, ali su prošli za nekoliko ljeta u Beč. A dokle se neki vratu po študiju opet u Gradišće, ostaje velik dio u Beču, kade je laglje najti kvalificirana djelatna mjesta.

Mladi študenti u Hrvatskom akademskom klubu su se tradicionalno gledali kao najborbeniji aktivisti za manjinska prava. Posebno su se istaknuli u dugoljetnom angažmanu za dvojezične seoske tablice u Gradišću. Ispunjenje manjinskih prav iz Člana 7 Državnoga ugovora je za Hrvatski akademski klub bila svenek centralna tema djelovanja.

Hrvatski akademski klub je organizator „Dana hrvatske mladine”, ki od ljeta do ljeta putuje kroz hrvatska sela u Gradišću, Ugarskoj i Slovačkoj. Zvana toga izdava HAK časopis „novi glas”.

Gradišćansko-hrvatski Centar u Beču

Danas živi oko 15.000 Gradišćanskih Hrvatov stalno u Beču. Da bi mogli bolje zadovoljiti potriboće ovoga velikoga broja ljudi, su Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču i Hrvatski akademski klub 1993. ljeta skupno utemeljili Gradišćansko-hrvatski Centar.

Ov Hrvatski centar kani biti mjesto kulturne komunikacije i nudja opširan kulturni, jezični i zabavni program na hrvatskom jeziku ili o manjinski tema. U okviru Centra postoju jezični tečaji hrvatskoga jezika, znanstvena predavanja u suradnji s različnimi instituti, a u prostorija Centra probaju na primjer nadregionalni folklorni ansambl „Kolo Slavuj”, grupe „Tambećari”, „Hatski trio”, zbor „Otvorena srca” i drugi.

Zvana toga Centar kani uključiti i ljude iz većinskoga naroda, pripadnike drugih manjin i hrvatskoga iseljeničtva u svoje djelovanje. Zbog toga Centar redovito organizira priredbe u suradnji s drugimi kulturnimi inicijativami.

Gradišćansko-hrvatski Centar je utemeljio prvi News-Service za manjinske posle u Austriji, ki u internetu dnevno i na tri jeziki informira o aktualni zbivanji u manjinski i hrvatski posli i tako služi svim Gradišćanskim Hrvatom – bilo kade živu.

Dio narodne grupe

Gradišćanski Hrvati u Beču su unutar Austrije priznati kao dio narodne grupe. To je potvrdjeno i polag Zakona za narodne grupe. Zbog toga je na primjer Savezno kancelarstvo pozvalo i zastupnike ovoga dijela manjine u Savjet za hrvatsku narodnu grupu, a hrvatske organizacije u Beču imaju i pravo na podupiranje iz budžeta za manjine.

Ipak je njeva pravna situacija čemernija nego ona u Gradišću, jer mnogo manjinskih prav je još svenek vezano na Gradišće odnosno na tradicionalna sela u Gradišću. Zastupniki Gradišćanskih Hrvatov u Beču se zbog toga trudu, da bi došlo do moderniziranja manjinskoga prava. Očuvanje i podupiranje hrvatskoga jezika će se onde najbolje ugodati kade živu ljudi, ki govoru ta jezik, je njeva argumentacija. Zbog činjenice, da su ljudi sve već mobilni i sve manje vezani na odredjeno selo, predlažu fleksibilnije manjinsko pravo, od koga bi profitirali i Gradišćanski Hrvati u Beču.

Posebnu ulogu igraju Gradišćanski Hrvati u Beču i u pogledu na kontakte i suradnju s hrvatskim iseljeničtvom u Austriji, ko u Gradišću kumaj postoji.