Svečano otvorena izložba u Splitu: „Duvno polje – kraljevsko prijestolje“ koja donosi suvremenu interpretaciju krunidbe kralja Tomislava

Kroz lik kralja Tomislava ističe se ideja zajedništva, kulturne svijesti i povezanosti s vlastitim korijenima

U povodu 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, u Sveučilišnoj galeriji Sveučilišta u Splitu otvara se izložba „Duvno polje – kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Oživljena povijest. Tako bi se ukratko mogla opisati sinoćnja vrlo posjećena izložba „Duvno polje – kraljevsko prijestolje, suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava“ u Sveučilišnoj galeriji na splitskome kampusu. Ova izložba, koju su organizirali Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Split, Ogranak Matice hrvatske u Splitu, Sveučilište u Splitu te Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“, nije samo još jedna izložba. Riječ je o znanstveno utemeljenoj rekonstrukciji ovoga važnoga trenutka u hrvatskoj povijesti.

Prije otvorenja izložbe otpjevala se prigodna pjesma „Zemlja dide mog“, nakon čega je Ante Ćaleta, voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, vrsnom dikcijom kakva pjesnika, izrecitirao prigodne i moćne stihove iz Nazorove pjesme „Tomislav“ koja opisuje kako je kralj Tomislav obranio hrvatsku granicu na Dravi o Ugara i koja završava glasovitim stihovima: „Tu ćeš me naći. Čekam te na Dravi.“

Potom su se okupljenima obratili organizatori izložbe, a naposljetku i o. Zvonko Martić, kao središnja osoba bez koje izložbe ne bi bilo. Zanimljivost koju je o. Martić spomenuo u svom govoru jest činjenica da je Italija jedina zemlja na svijetu u kojoj postoji zakon o povijesnim uprizorenjima te da je dobio stručnu potvrdu da je izložba o krunidbi kralja Tomislava posve u skladu s tim talijanskim zakonom, čime je naglašena znanstvenost i stručnost metodologije pri izradi izloženih predmeta. Izložbu je naposljetku proglasio otvorenom prorektor Nikša Jajac. Nakon čega je otpjevana pjesma „Tvoja zemlja“, na koju su mnogi i u publici zapjevali.

„Ali, zašto je uopće važna Tomislavova krunidba?“, pitat će se neki. Zato što označava početak institucionalizacije hrvatske države, izlazak našeg naroda na međunarodnu pozornicu kao slobodan i suveren narod. Vrativši nas 1100 godina u prošlost, u doba kraljeva, banova i vitezova, u doba krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskomu polju, ova izložba oživljava povijest, budi osjećaje pripadnosti, zajedništva i ponosa te potvrđuje našu samobitnost.

Riječ je izložbi rekonstruiranih kraljevskih insignija – krune, žezla, mača – te kraljevskoga plašta i prijestolja. U izradbi insignija, prijestolja i ostalih izloženih predmeta sudjelovali su dakako stručnjaci, a osnovu ideju vodilju predstavila je izv. prof. dr. art. Jasminka Pacek sa Sveučilišta u Osijeku koja ustanovila da su pleteri kao ornament autentično starohrvatski, a uz pletere uzeti su motivi križa i ptica. Kako bi bila upisana i mjesna duvanjska baština korišten je i tzv. Duvanjski križ, koji potječe najvjerojatnije iz 6. stoljeća, a pronađen je na nekropoli nedaleko od Buškoga jezera.

Idejno rješenje rekonstruirane srebrne krune i žezla s pozlatom te prijestolja osmislio je Ilija Skočibušić, akademski slikar iz Tomislavgrada, koji je u glini napravio model krune i žezla, a prema tom modelu izradio ih je Vladimir Šulevski, dok je Zlatara „Dodić“ odlila srebrni dio žezla. Prijestolje je izlila Ljevaonica „Jurkić“. O ovim artefaktima i njihovu povijesnomu kontekstu, dr. sc. Anđelko Mihanović, konzervator pri Konzervatorskom odjelu u Splitu te suradnik na Odjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, napisao je prigodni znanstveni članak.

Prof. Jasminka Pacek izradila je rekonstrukciju kraljevske odjeće koja je potpuno ručno izrađena. Izrađene su i čizme kralja Tomislava, prema standardima ručne izradbe srednjovjekovne obuće od prirodne kože, također urešene motivom pletera. Mač je izradila Udruga Red srebrnog zmaja iz Zagreba na temelju istraživanja starohrvatskoga oružja iz 10. stoljeća.

Dakako, najvažniji rekonstruirani artefakt nesumnjivo je kruna kralja Tomislava. Stoga ćemo ju ovdje ukratko opisati. Tri križa na kruni odnose se na lik kralja na oltarnoj pregradi u krstionici svetoga Ivana u Splitu. U središnjem dijelu krune ističe se prizor dvaju paunova, kao kraljevskih ptica, koji flankiraju središnji cvijet koji s gornje i donje strane uokviruje po jedan manji cvijet. U tučak svakoga cvijeta umetnut je kamen u boji, kao simboli bogatstva. Križevi označuju pripadnost katoličkoj vjeri, s tim da je prednji i najistaknutiji križ replika Duvanjskoga križa. Dakako, na kruni je i motiv pletera kao motiva koji se u to doba najviše rabio.

No, jednako veliku pozornost publike privuklo je i Tomislavovo prijestolje, koje se sastoji od prostranoga sjedišta za kralja, na koje su posjetitelji mogli sjesti i uslikati se, u čijoj pozadini diže se vertikalna monofora sa zabatnim završetkom, u čijem se središtu nalazi križ upisan u kružnicu, poviše čega se slijeva i zdesna nalaze dva pauna. Križ upisan u kružnicu nalazi se primjerice na sarkofagu priora Petra u Splitu.

Pauni se nalaze primjerice na teguriju iz crkve sv. Petra i sv. Mojsija, tzv. Šuplje crkve u Solinu, krunidbenoj crkvi kralja Dmitra Zvonimira. Naravno, motiv pletera prisutan je i na Tomislavovu prijestolju, koje tako stilski i motivski utjelovljuje sve bogatstvo starohrvatske umjetnosti i kulturi. Najzaslužniji za ovu izložbu jest karmelićanin otac Zvonko Martić, doktor etnologije, znanstvenik i čuvar narodnoga blaga. O izložbi i kako je uopće počela cijela ova priča.

Martić kazao nam je sljedeće: „Ja sam bio 2020. godine u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru, gdje sam živio i radio, i kad se počelo govoriti o 1100. obljetnici, onda sam jednostavno, kao potpredsjednik Udruge ‘Stećak‘, dogovorio da krenemo u projekt kako bismo dali svoj doprinos toj proslavi. Bilo je nepovjerenja prema projektu. ‘Kakva kruna? Što bi to trebalo raditi?‘ Međutim, ljudi nisu razumjeli da smo mi krenuli prvo s istraživanjem. Znači, kako napraviti rekonstrukciju kad nema artefakta. Jedno 3 mjeseca smo istraživali, da bi odlučili što može, a što ne može. Prvo smo isključili šahovnicu kao bilo kakav oblik aplikacije na kostim i krunu. Onda smo izabrali križeve, pletere i priče te se onda priča počela razvijati. Mi ne govorimo o povijesnom uprizorenju, u smislu ‘tako je bilo‘, nego polazimo od toga što je tada bilo u hrvatskoj umjetnosti i kako bi to, po našem današnjem mišljenju, moglo izgledati.“

Otac Martić rekao je da ovo jedan od rjeđih projekata ove vrste, koji je nadasve krenuo od znanstvenoga istraživanja, pa je umjetnicima ponudio idejna rješenja koji su oni pretočili u suvremeni kontekst. Istaknuo je da se puno truda uložilo i u istraživanje predaje o krunidbi Tomislava na Duvanjskomu polju. „Ona je jedna od rijetkih predaja koje se uopće istražuju. Uglavnom predaje nastaju u narodu.

Ovdje je nešto što je nastalo u znanstvenim krugovima i spušteno u narod. Kako je upisana u prostor? Kako su Duvnjaci upisivali tu predaju u lokacije? A onda stvarno ‘šlag na kraju‘, su umjetnici koji su dali suvremenu interpretaciju krajolika Duvanjskoga polja koje je dio toga projekta.“ Unatoč mnogim sumnjama glede uspješnosti ovoga projekta, o. Martić rekao je da mu je srce ispunjeno, osobito kad vidi kako su ljudi zadovoljni, kao i zbog činjenice da projekt „stoji na čvrstim temeljima“, neovisno o manjku povijesnih podataka. Napomenimo da će Općina Tomislav izraditi spomen-sobu u kojoj će biti trajno izloženi rekonstruirani artefakti s izložbe.

Željko Primorac, pročelnik Upravnog odjela za kulturu Splitsko-dalmatinske županije, istaknuo je važnost ove izložbe: „Ovo je još jedan program, od ukupno 15 programa koje je Splitsko-dalmatinska županija pripremila za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Ovo je pretposljednji program.

Upravo ovdje, u Sveučilišnoj galeriji, imat ćemo finale obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva izložbom radova učenika i studenata na temu ‘Hrvatski narodni vladari‘, a ovo je jedan velik posao koji je odradio otac Zvonko Martić koji nam je na jedan suvremeni način predočio interpretaciju legende o krunidbi kralja Tomislava. O kralju Tomislavu imamo relativno malo povijesnih izvora i ovo je jedan način na koji je našoj publici o. Zvonko i Udruga ‘Stećak‘ odlučili predočiti kako je to vrijeme i kako je taj prostor mogao izgledati. Nešto je rađeno prema rekonstrukciji, prema sličnim detaljima u povijesnim muzejima diljem Europe, a nešto je baš suvremena interpretacija kako je to vrijeme moglo izgledati.“

Jedan od organizatora, Ante Ćaleta, naglasio da izložba povezuje cijeli hrvatski narod, unutar i izvan domovine: „Činjenica je da je Splitsko-dalmatinska županija pozvala Hrvatsku maticu iseljenika, pa tako i Podružnicu Split, na projekt koji nadilazi administrativne granice Republike Hrvatske. Povijest očito nije tada znala za administrativne granice, pa je kralj Tomislav, Duvno, Podgradina, mjesto gdje se okrunio, iza Kamešnice.

Zapravo, jedan narod, jedno srce. Puno je elemenata koji nas povezuju i zato sam uistinu sretan što smo večeras u Splitu mogli prenijeti dio priče o krunidbi kralja Tomislava. To je višedimenzionalna priča, koja nas ujedinjuje oko rex Chroatoruma. Možemo se kroz historiografsku dimenziju zapitati je li sve to uistinu tako sve bilo, ali očito je da postoje povijesne osobe koje se, makar kroz mistiku, utjelovljuj u biće naroda i tako ga definiraju. Kralj Tomislav potreban je ovom društvu, da se sjeti, god pomisli da može ići lakšim putom, da ostvarivati neke ciljeve onako kako ne bi trebao, da je Tomislav vrlo vjerojatno izvojevao i slobodu i titulu i hrvatsku državu na uistinu mukotrpan način.“

Svoje misli i osjećaje glede izložbe otkrio nam je i Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, koji je najprije izrazio zahvalnost rektoru Sveučilišta u Splitu Draganu Ljutinu na ustupljenim prostorijama te na pomoći oko organiziranja izložbe kako bi studenti u Splitu imali prigodu vidjeti izložbu i naučiti puno toga o bogatoj hrvatskoj povijesti. „Nebitno gdje Hrvati žive, hrvatska je povijest bogata. 

Kroz znanstveni pristup, zahvaljujući o. Martiću i Udruzi ‘Stećak‘, uspjeli smo prikazati kako su izgledali artefakti iz tog povijesnog vremena, kroz konzultacije prof. Jasminke Pacek, na način da se vidi bogatstvo Hrvatskoga Kraljevstva i naroda. Mi Hrvati ponosni smo na prvoga hrvatskog kralja, naročito mi Duvnjaci.

Prvi hrvatski kralj okrunjen je na Duvanjskom polju, bez obzira na sva osporavanja. Kroz 1100. obljetnicu krunidbe kralja Tomislava pokazalo se bogatstvo hrvatskoga naroda kroz mnoge manifestacije i Općine Tomislavgrad, ali i drugih hrvatskih gradova. Bitno je pokazati državotvornost, državotvornost koja je nažalost 1102. godine u određenim asocijacijama s drugim državama izišla iz hrvatskoga okvira, odnosno bila je podređena.

Naravno da hrvatska država nema svoju povijest od 1990., ali mi koji smo svjedoci vremena na aktivan ili pasivan način, možemo zahvaliti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, kao i svim hrvatskim braniteljima, što su nas učinili sretnima da napokon imamo svoju Hrvatsku. Bez obzira s koje strane granice živjeli, mi smo ponosni Hrvati, široka duha i ponosna srca i gajimo uspomenu na prvog hrvatskog kralja Tomislava.“

Neosporno je, dakle, da i nakon 1100. godina kralj Tomislav i Hrvatsko Kraljevstvo koje je s njime nastalo, nisu izblijedjeli iz kolektivnoga sjećanja hrvatskoga naroda koji je tijekom stoljeća i stoljeća tuđinskih gospodstava, jarama i tiranija, imao u srcu i svijesti upravo kralja Tomislava, mir, slobodu i neovisnost koju je izvojevao davne 925. godine. To je sjećanje dugo vremena bilo samo san, ali i taj je san danas stvarnost, a kralj Tomislav danas je ponajveći simbol te stvarnosti, njegove žilave otpornost i neslomivosti.

Tekst: Toni Ćapeta/Slobodna Dalmacija Foto: HMI