Zemlja Gradišće išće kontakt prik granic

Nova orijentacija prema istoku

Sudbina Gradišća je bila kroz desetljeća, da leži na mrtvoj granici. Gradišćanci su bili prisiljeni, da se orijentiraju prema zapadu, u Beč, Štajersku ili Dolnju Austriju. Stoprv kad je konačno spao željezni zastor, su se otvarale nove mogućnosti za Gradišće i za susjedne regije. Politika i gospodarstvo su se spomenuli starih vezov u ugarske centre u neposrednom susjedstvu.

Ugarski gradi Šopron, Samobotel, Kiseg i Jura, ali i Požon u Slovačkoj su nastajali važni za svako gospodarstveno premišljavanje, za koncipiranje prometne infrastrukture i za planiranje skupne ekonomske budućnosti u regiji.

Još friže su privatniki iz Gradišća i susjednih regijov upoznavali prednosti otvorenih granic. Dnevni turizam, regionalna gastronomija, svakorjačke trgovine, različne privatne usluge na obadvi strani granice u medjuvrimenu zaslužu znatan dio svojega profita s gosti, kupci ili djelači s druge strani granice.

Oficijelna suradnja napreduje

Jur koncem 80-tih ljeti su Gradišćanci sa susjedi dogovorili okvirne programe za suradnju. Odredjena suradnja je postojala i u okviru regionalne inicijative “Alpe-Jadran”.

1992. ljeta je utemeljen “Regionalni savjet”, u kom su zastupani Gradišće, komitati Györ-Moson-Sopron i Vas, tr gradi Sambotel, Šopronj i Jura. Iz ovoga vijeća je konačno izašla organizacija “EUREGIO West/Nyugat PANNONIA”, ka je utemeljena u ljetu 1998. U ovoj euregiji suradjiva sada i ugarski komitat Zala.

Cilj Euregije je medjusobno koordiniranje različnih projektov, i to prik granic Europske unije. Težišća ležu u pitanji prometa, gospodarstva, turizma, skupnoga kulturnoga jerba, izobrazbe i zapošljavanja.