Proširenje Europske Unije
Dvajseto stoljeće je bilo za Gradišćanske Hrvate stoljeće diljenja. Imali su državne granice med sobom, ke su nastale po Drugom svitskom boju i ideološke granice, granice med “Istočnim blokom” i “Zapadom”. Željezni zastor je razrizao sela Gradišćanskih Hrvatov, ka su bila četira stoljeća pred tim povezana.
Koncem 20. stoljeća se je počela minjati situacija. Komunistički sistemi u istočnoj Europi su se rušili. Ugarska i Čehoslovačka su održale demokratske izbore i se priključile Europskomu vijeću (Europarat).
Željezni zastor je spao, putovanje prik granice je bilo opet lako moguće, a s tim i uski kontakti med Gradišćanskimi Hrvati u pojedini država. Vizum već nijedan nije tribao, a države su otprle cijeli red novih graničnih prelazov. Veze i suradnja med seli, društvi i pojedinci su se obnavljale.
1995. ljeta je Austrija pristupila Europskoj uniji. Tako je gradišćanska granica prema Ugarskoj i Slovačkoj nastala vanjska granica Europske unije, a s tim opet viša barijera za suradnju.
U medjuvrimenu je Ugarska isto kao i Češka Republika nastala član zapadnoga vojnoga pakta NATO.
Ujedinjena Europa
EU – Europska unija – je pokušaj, da se europski kontinent poveže na spodoban način kao Ujedinjene Američke Države (USA). Prem da pojedine države pridržavaju mnogo kompetencijov, kanu usko suradjivati, sebe povezati i se otvoriti svaka prema svim drugim. Zbog toga su delegirale učlanjene države odredjene kompetencije na skupne institucije. Polag ugovorov Europske unije je nje cilj “sve uža unija med narodi Europe”. Europska unija kani za sve gradjane stvoriti “prostor slobode, sigurnosti i prava”.
Zbog toga ima Europska unija skupni parlament i druge skupne organe, spodobno kao samostalne države. Europska komisija fukcionira kao skupna vlada, a Europski sud kontrolira, da se svi držu EU-ugovorov i europskoga prava.
Uz ekonomsku suradnju Europska unija forsira i suradnju u vanjskoj politiki, u nutarnji posli, na području ljudskih prav, socijalnih standardov i okolišnoga svita.
Preobladanje razlikov i granicov
Jedan od glavnih temeljev Europske unije je skupni sajam. Unutar unije neka cijela ekonomija tako funkcionira, kako je to do sada unutar jedne samostalne države: Prem da postoju unutar svake države savezne zemlje, komitati ili kotari, je ipak garantirano, da se ljudi moru slobodno gibati.
Tako stoju u centru europskoga prava četire temeljne slobode, ke neka omogućuju slobodnu cirkulaciju ljudi, dugovanja, uslugov i kapitala. Nadalje Europska unija gleda na solidaritet med državami i regijami. Jedan od principijov je, da ekonomski slabije regije dostanu podupiranje iz skupnoga budžeta. Tako profitira Gradišće kao “Cilj-1-regija” masivno od europskoga podupiranja.
Za sve Gradišćanske Hrvate bi značilo proširenje Europske unije prema susjedom Gradišća, da će hrvatska manjina uživati temeljne slobode Europske unije i po skoro 100 ljeti opet biti u jednom skupnom ekonomskom, socijalnom i političkom prostoru. Sadašnje državne granice ćedu ostati, ali njevo realno značenje će biti jako malo.
Ugarska na putu u EU
Ugarska je 1991. ljeta dogovorila status asocirane države s Europskom unijom. Ta ugovor valja od 1994. ljeta i je temelj ekonomske suradnje Ugarske s Europskom unijom.
Europska unija je 1993. ljeta u Kopenhagenu ponudila zemljam sridnje i istočne Europe pristup u Uniju, ako to kanu. Uvjeti Europske unije (Kopenhaški kriteriji) su bili politički i ekonomski stabilitet i modernizacija gospodarstva, ali i ispunjenje ljudskih i manjinskih prav.
Republika Ugarska je prosila 31. marca 1994. ljeta za primanje u Europsku uniju. Europska unija je pozdravila tu prošnju i gleda mogući pristup Ugarske kao “povijesni proces, ki bi mogao preobladati povijesno diljenje Europe”.
Šanse za pristup u ljetu 2004
Europska komisija je analizirala opće stanje u Ugarskoj i je potvrdila, da ugarske institucije funkcioniraju prez problemov. Ljudska prava i prava manjin su iz gledišća Europske unije osigurana, ali situacija Romov da se mora poboljšati.
Oficijelni dogovori Europske Unije s Ugarskom su počeli 1998. ljeta. Cilj i sadržaj ovih dogovorov je mogućnost i način preuzimanja skupnoga prava Europske unije sa strani Ugarske. Pri tom ide u prvom redu za prelazne faze i za podupiranje Ugarske pri prelazu. Od ljeta 2000 Europska unija investira oko 220 milijon na ljeto u Ugarskoj, da bi olakšala prestrukturiranje.
Ekonomsko dobrostanje u Ugarskoj je u ljetu 2000 dostignulo 52% dobrostanja u Europskoj uniji (Gradišće ima prik 70%, Beč prik 140%). Ali ako se prispodablja Gradišće s (relativno bogatom) zapadnom Ugarskom, onda su razlike jako male. Pokidob su dogovori Europske unije s Ugarskom jako uspješni, je još za ljeto 2002 predvidjen završetak.
Po završetku dogovorov moraju pak Europski parlament, Vijeće Europske unije, Ugarski parlament i parlamenti dosadašnjih 15 EU-držav odobriti rezultat, da bi Ugarska konačno nastala član Europske unije. Cilj je, da bi moglo ugarsko stanovničtvo jur 2004. ljeta sudjelivati pri glasovanju za dojduću periodu u Europskom parlamentu.
Slovačka isto med prvimi kandidati
Slovačka je 27. junija 1995. ljeta prosila za primanje u Europsku uniju. Ona je imala jur od 1989. ljeta ekonomske dogovore s Europskom unijom, ali ončas još kao dio Čehoslovačke. Po osamostaljenju u ljetu 1993 je sklopila vlašće ugovore, ki valjaju od 1995. ljeta.
Slovačka je imala na početku relativno velike probleme, da ispuni političke i ekonomske kriterije Europske unije. A i u pogledu na manjinska prava za Ugre (oko 10%) i za Rome (isto oko 10% stanovničtva) Europska komisija nije bila zadovoljna s politikom Slovačke.
Po promjeni vlade u Slovačkoj je Europska komisija po prvi put 1999. ljeta potvrdila, da je Slovačka jako napredovala. U medjuvrimenu stoji i Slovačka u prvom redu kandidatov za pristup. I ona bi mogla biti u ljetu 2004 član Europske unije.
