Hrvatska matica iseljenika Dubrovnik jača veze s Hrvatima u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu

Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Dubrovnik čija je voditeljica Maja Mozara sredinom listopada organizirala je u Skoplju i Janjevu koncert na orguljama Darka Kristovića, Dubrovčanina sa zagrebačkom adresom, doktora medicinskih znanosti i liječnika, dobitnika brojnih priznanja i nagrada za izniman doprinos na području umjetnosti i humanitarnog rada. Kristović već tridesetak godina održava orguljaške koncerte o blagdanu Velike Gospe u Katedrali.

U sklopu programa prikazan je i dokumentarni film „Svete vjere mučenici – hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ scenarista i redatelja Boža Vodopije, konzula savjetnika u Konzulatu Republike Hrvatske u Livnu te nekadašnjeg novinara Hrvatske radiotelevizije. Program u Skoplju održan je u katedrali Presvetog Srca Isusova, u suradnji sa svećenicima o. Vinkom Maslaćem i o. Tomislavom Rukavinom. Tijekom koncerta izvođena su djela dubrovačkih autora te skladbe glazbenih velikana Bacha i Handela, u povodu 340. obljetnice njihova rođenja. Svečanom programu, među ostalima, nazočili su veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Sjevernoj Makedoniji Nives Tiganj i predsjednik Zajednice Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji Josip Tunić.

Ovaj poseban događaj zasigurno je pridonio očuvanju kulturnog identiteta, promicanju hrvatske kulturne baštine te povezivanju hrvatske zajednice u ovome dijelu Europe. Dubrovčani su svojim programom obogatili i hrvatsku zajednicu na Kosovu – najstariju hrvatsku dijasporu, poteklu od starih Dubrovčana koji su do danas sačuvali živu vjeru i hrvatsko ime, unatoč stoljetnom okruženju islamom i pravoslavljem. Od oko devet tisuća Hrvata koji su nekada živjeli u Janjevu i okolici, u posljednjem ratnom desetljeću 20. stoljeća ondje ih je ostalo tek oko sto pedeset, dok ih je u Letnici svega dvadesetak.

Od prvog spomena Janjeva 1303. godine do danas, jedina nada i čvrst temelj Hrvatima na Kosovu bila je i ostala katolička vjera. Nakon masovnog iseljavanja u Hrvatsku, o onima koji su ostali na pradjedovskoj zemlji brine jedini preostali hrvatski svećenik, don Matej Palić. U Janjevu i okolici ostalo je više od šest stotina napuštenih hrvatskih kuća koje su posljednjih godina sustavno opljačkane i oštećene s ciljem da im se izbriše svaki trag. Imena poznatih Janjevaca, među kojima su i nedavno proglašeni blaženici, često se pokušavaju albanizirati. Iz mučeničke krvi blaženih fra Serafina Glasnovića Kodića, don Antona Muzića i fra Alojzija Palića niknula su brojna duhovna zvanja – svećenici, redovnici, redovnice i dvojica biskupa. Dokumentarni film „Svete vjere mučenici – hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ autora Boža Vodopije prikazuje život i mučeništvo fra Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Vrnavokola, koji su u Skadru u Albaniji 2016. godine, među trideset i osam albanskih mučenika iz vremena komunizma, proglašeni blaženima, te fra Alojzija Palića, koji je blaženim proglašen 2024. godine u Skadru dekretom o mučeništvu iz mržnje prema vjeri (ex odio fidei). Film, koji svjedoči o svetoj mučeničkoj povijesti hrvatskih blaženika, potpisuju scenarist i redatelj Božo Vodopija, snimatelj Mato Kristović, montažer Dominik Miljak te autor glazbenih priloga Vicko Dragojević. U pozdravnom govoru nakon projekcije filma, Vodopija je zahvalio okupljenima, a posebno mostarskom biskupu mons. Petru Paliću, koji ga je poticao na istraživanje i snimanje filma. Istaknuo je i dubrovačku poveznicu – film započinje pjesmom „Do nebesa nek se ori“, koju je skladao isusovac o. Petar Perica, mučenički ubijen 1944. na otočiću Daksi kraj Dubrovnika.

Svečani program za hrvatsku zajednicu održan je u crkvi sv. Nikole u Janjevu, nakon svete mise. Domaćin, don Matej Palić, zahvalio je u ime svojih župljana Hrvatskoj matici iseljenika na dolasku, održanom programu i želji za budućim susretima. Programu u Janjevu nazočila je i veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Kosovo Danijela Barišić, savjetnik u Veleposlanstvu Mirko Volarević te pripadnici 43. hrvatskog kontingenta u operaciji potpore miru KFOR u Republici Kosovo.

Organizatori i sudionici programa posjetili su i albanski grad Skadar, gdje su se susreli s don Srećkom Franušićem, župnikom župe Gospe od Krunice u Dajču, i sestrom Andrijanom Vojvodić iz zajednice Hram Božji – oboje podrijetlom iz Dubrovačke biskupije. Don Srećko je iz Luke kod Stona, a sestra Andrijana iz Župe dubrovačke. Dubrovčani su ondje prisutni još od 1858. godine, kada je u izgradnji velebne skadarske katedrale sudjelovao tadašnji biskup Lješa i Skadra, Dubrovčanin fra Ljudevit Ćurčija. U gradu Lješu, u franjevačkoj crkvi i samostanu u kojem se nalazi grob blaženog Serafina Glasnovića Kodića, domaćin je bio svećenik podrijetlom iz Dubrovačke biskupije, don Frano Čivljak, župnik katedrale sv. Nikole u Lješu.

Zanimljivo je da upravo u mjestima mučeničkog stradanja hrvatskih blaženika – u Skadru i Lješu – i danas djeluju svećenici iz Hrvatske.

Program Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Dubrovnik, koji je obuhvatio prikazivanje filma „Svete vjere mučenici“ i orguljaški koncert Darka Kristovića, imao je velik značaj za hrvatske zajednice u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Tim događajem ojačana je veza s domovinom, promicana hrvatska kultura i duhovna baština te potaknuto zajedništvo i ponos među Hrvatima koji žive u tim krajevima.

Ostvarenje programa uz Hrvatsku maticu iseljenika omogućili su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Solana Ston i Poljoprivredna zadruga Stoviš iz Stona.

Tekst i foto: Željko Tutnjević / Dubrovački dnevnik