Hercegovački stećci u pjesmi Šimuna Šite Ćorića

Između tišine stećaka i nebeskih visina, Ćorić pronalazi melodiju koja govori o vjeri, ljubavi i neprolaznosti života.

Kantautorska pjesma istaknutog književnika Šimuna Šite Ćorića s višegodišnjom Švicarskom adresom „Radimlja živih i pokojnih“ („Radimlja Of The Living And Deseased Ones Fra Šito’s Musicians“), koja je ovih dana premijerno izvedena na Mreži uoči Dušnoga dana i blagdana Svih svetih, simbolički označava Ćorićevo shvaćanje smisla samog poetskoga čina. Na internetu je već preslušana više od tisuću puta. Inspirirana je prvenstveno sa 133 stećka na Radimlji,  arheološkoj lokaciji u Vidovu polju kraj Stoca u Bosni i Hercegovini, ali i drugdje, tom najvrjednijom srednjovjekovnom nekropolom koja je upisana na  UNESCO-v popis Svjetske kulturne baštine. Znakovi sa drevnih stećaka pjesniku i glazbeniku snažnog kršćanskog nadahnuća prof. dr. sc. Šimunu Šiti Ćoriću tek su povod za umjetničko propitivanje bitnih izazova čovjekova opstanka te poprimaju opća značenja i mističnu simboliku.  Ćorićev pjev u ovoj skladbi temelji se na arhaizmima i tradicionalnim oblicima ponavljanja narodnih filoloških bravura. Šimunov glas ovdje jasno izranja iz njegova hercegovačkoga kamena temeljca i uranja smiren u dubine  svemirskih tišina, ostavljajući zadivljenog kozmopolitskog slušatelja pod modrim nebeskim širinama njegova zavičaja. 

Baladičnim glasom mitskoga pjevača Ćorić pjeva o srednjovjekovnoj Hercegovini, o sudbini njezina čovjeka, o apsolutnoj ljubavi i nadi u vječni počinak. Ćorićev je stih refleksivan s dubokim zaronima u zvuk svemirskih tišina, a stil drevnog narativnog pjesništva pokatkad i elliptičan. Jezično blago koje je kao mladi disident i kasniji emigrant ponio sa sobom u svijet evo vraća ga franjevački ponizno u svoj iskon, u neizmjerne misaone dubine   bugaršćica, opčinjen igrivošću urezanih kamenih znakova koji na stećcima izranjaju iz  prirode i biblijskih motiva… Pjesnik Ćorić, glasom biblijskoga Šimuna Cirenca, u ovoj pjesmi kao da je sjedinio Dizdarovu estetiku i Šopov misticizam, donoseći vlastitu autentičnu pjesmu svome domu i matičnoj hrvatskoj književnosti. Tekst i glazbu potpisuje Šimun Šito Ćorić, produkciju i aranžman Ivo Andrijašević i Š. Š. Ćorić, izvedbu „Fra Šito’s Musicians“, video M. Knežević, prijevod na engleski Lea Pavelich, a nakladnik je HKM Press, Solothurn, listopad 2025.

Napisala: Vesna Kukavica/HMI  Foto: snimka zaslona

Izvor: matis.hr

Ki oblikuje sliku o nami?

već

Mlade hrvatske umjetnice iz Amerike osvajaju svojim talentima

već

Lidija Ortloff: Žena koja inspirira

već

Hrvatski koji se živi: Povezivanje djece domovine i dijaspore

već