Drugi panel na 30. #ForumHNM bio je posvećen društvenim mrežama koje danas sve snažnije oblikuju način na koji hrvatske…

Drugi panel na 30. #ForumHNM bio je posvećen društvenim mrežama koje danas sve snažnije oblikuju način na koji hrvatske manjinske zajednice njeguju svoj jezik, dokumentiraju baštinu i povezuju članove raspršene diljem Europe i svijeta. Istaknuto je kako digitalne platforme postaju nove virtualne knjižnice u kojima se čuva kolektivno pamćenje, ali i prostor u kojem se razvijaju novi modeli komunikacije, osobito među mladima. Uz moderiranje Katarine Jelić, panel je otvoren promišljanjem o društvenim mrežama kao suvremenim mjestima okupljanja i identitetskoga dijaloga. Dr. sc. Robert Hajszan iz Austrije govorio je o razvoju pismenosti gradišćanskih Hrvata i o ulozi digitalnih alata u prezentiranju povijesnih tekstova te u širenju gradišćansko hrvatskoga jezika. Timea Šakan Škrlin predstavila je digitalni sustav Croatice u Mađarskoj koji uključuje mrežne stranice, YouTube sadržaje te prisutnost na Facebooku i Instagramu. Sustav je istaknut kao primjer dobro organizirane digitalne infrastrukture koja povezuje zajednicu i istodobno arhivira njezin kulturni rad. Francesca Sammartino iz Italije prikazala je kako je moliškohrvatska zajednica, nekoć komunikacijski izolirana, zahvaljujući projektima poput platforme RIČA ŽIVA i web radija “Čujemo se” uspjela ponovno osnažiti jezik, glazbu i tradiciju. O položaju manjinskog novinarstva govorila je Tereza Grandić iz Hrvatskih novina u Gradišću, ističući da se urednički rad sve više isprepliće s digitalnim objavama i stalnim online arhiviranjem sadržaja. Marko Vidaček predstavio je rad hrvatske zajednice u Skoplju i naglasio važnost zajedničkih online projekata, osobito onih koji povezuju mlade. Iz Srbije je Denis Lipozenčić prikazao digitalne inicijative Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji , naglasivši ulogu profesionalnih i kvalitetnih sadržaja u radu s mladima koji često nemaju mogućnost formalnog obrazovanja na hrvatskom jeziku. S akademskog aspekta, izv. prof. dr. sc. Mario Bara prikazao je društvene mreže kao dinamične knjižnice kolektivnoga sjećanja u kojima se identitet ne samo čuva, nego i aktivno oblikuje. Vjekoslav Blažetin istaknuo je kako digitalni profili kulturnih udruga postaju spontani, ali izrazito vrijedni arhivi baštinskih tragova. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kulture i medija Republike Hrvatske sudionicima je uručilo paket knjiga namijenjenih knjižničnim fondovima hrvatskih manjinskih zajednica, kao doprinos očuvanju njihova jezika i kulture. U završnoj riječi prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta naglasila je da knjižnice i digitalne platforme čine povezani identitetski sustav: tradicionalne i virtualne zajednice zajedno stvaraju suvremeni mozaik hrvatske manjinske kulture.

Pogledaj na Facebooku