Hrvati u posttrianonskoj Mađarskoj – gubitak jezika i kulture kroz desetljeća Trianonskim mirovnim ugovorom iz 1920. mno…
Hrvati u posttrianonskoj Mađarskoj – gubitak jezika i kulture kroz desetljeća Trianonskim mirovnim ugovorom iz 1920. mnoge hrvatske zajednice koje su stoljećima živjele na području povijesne Ugarske – od Gradišća, preko okolice Pečuha i Drave, u Bačkoj pa sve do Pomurja – ostale su unutar granica nove, znatno smanjene Mađarske. Trianonski mirovni ugovor bio je presudan trenutak u povijesti srednje Europe. Njime su milijuni ljudi preko noći postali manjine u novim državama. Među njima su bili i brojni Hrvati koji su do tada živjeli u povijesnoj Ugarskoj. Iako često zanemareni u javnom diskursu, Hrvati u Mađarskoj predstavljaju primjer dugotrajnih posljedica koje promjene granica mogu imati na manjinske zajednice. Gubitak teritorijalne i institucionalne povezanosti s matičnim narodom doveo je do postupne jezične i kulturne asimilacije. Danas, unatoč pozitivnim promjenama u zaštiti manjinskih prava, brojne hrvatske zajednice u Mađarskoj suočavaju se s demografskim padom, starenjem stanovništva i gubitkom jezične kompetencije. Ipak, postoje i znakovi nade – mladi aktivisti, kulturna društva, dvojezične škole i prekogranični projekti svjedoče da je očuvanje hrvatskog identiteta moguće, ali traži sustavnu podršku, kako s mađarske, tako i s hrvatske strane. Branka Pavić Blažetin / Hrvatski glasnik