Poljanci
Gradišćanski Hrvati u Šopronskom, Matrštofskom i Željezanskom kotaru. Ovo ime ima izvor u riči “polje” i naznači regiju s najboljim zemljom – poljem – za poljodjelstvo. Velikim dijelom su došli praoci u veći grupa, ke su organizirale gospošćine, da bi nadopunili i obdjelivali sela, ka su bila porušena i djelomično pusta u boji i od kuge. Sin Marije Terezije, Joseph II (1741-1790), bio je treti kralj ki je upeljao važne reforme da bi očuvao i podupirao proizvodnju vina u svojoj državi. Monarhija je u to vrime bila jedna od najvećih proizvodjačev vina na svitu. Gradišćanski Hrvati se jur svenek bavu vinogradarstvom i podrumarstvom. Tradicija vina je zakorenjena u njevu kulturu. Društveni razvitak Gradišćanskih Hrvatov posebno na Poljanci se more prispodobiti s različnim ekonomskim uspjehom vina. Dan denas živu Gradišćanski Hrvati u najvećem broju na Poljanci.
